Manawan/Wemotaci meckotcita

Catherine Sutton
nehirowisiw
awin miaiskwew  
e icinikasotcCatherine  
e ici wirakaniwitcSutton  
pitc ka nitawokitc1824  
taci we otcitcrivière Credit  
pitc ka ponipimatsitc26 Kakone pisimw 1865  
e ki ititosketcmissionnaire, masinahikew  
awin nehirowisiwOjibwés  
distinction reçuepersonnage historique national  

Catherine Sutton iskwew aka ka kiraskitc itemikaniw neriw Nahnebahquay. 1824 ka nitawikitc pecotcik sipik. Tyatiquob icinkasoriwa otatama. Ka ickwa nitawikitc, ki matcawok «Rivière Grand» ki icawok acitc onikihikowa kirika witcicana, Catherine ki icaw kisinohamatokamikok «école de la mission» icinikatcikateriw e ki ici icatc mia nac 1837. Minawatc ki witcewew otosa Élizabeth, Grande-Bretagne ki icawok. Kenositc pisimw 1839, akirecawa ki nipowiw William Sutton icinikasorikopon, kanata ki ici matcariwa ekote ka tacikeritci 1830. ki kiwewok Owen Sound ka ici taciketcik 1857 ka pe tato piponikarik. Kitca kiskeritamok eki atowanionikoponen otenamiwaw. ki otcihakaniwakopon nehirowisiwok aka kitci otapinakik otenariw. Minawatc Catherine ki icakopon Angleterre (akareca askik) kitci nta kaskeritak tan wetci aka nehirowisiwok kitci otapinakik otenariw. Ki kicikateriw kitci icatc Angleterre acitc ki mirakaniwokopan masinahikaniw kitci wapamatc kice okimakwewa Victoria ni apitc 19 otehimim pisimw. Kitca koski mirerimakiniwokopan kitci koski otapinakik otenamiwaw ka ickwa icatcik Angleterre Kakone pisimw 1864 kape tato piponikarik. Ki poni pimatisiw ka ickwa wapamatc pamitcitc onitcanica ki micta akosiw, nama tapwe ki otci kackitaw e reretc.

Opitciwan meckotcita